Preskoči do glavnog sadržaja

Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim poteškoćama svakodnevno se susreću s preprekama kako u stvarnom životu tako i koristeći digitalne medije. U Hrvatskoj je ukupno preko 500 000 osoba zabilježeno s invaliditetom, što čini oko 12,4% ukupnog stanovništva. Najčešća vrsta invaliditeta je uzrokovana oštećenjem lokomotornog sustava (147 000 ili 28,8%), dok primjerice intelektualnim oštećenjem pogođeno je 27 000 osoba (5,4%) a neki oblik oštećenja vida ima njih 27 000 (5,3%). (Izvor i više informacija: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj). U svijetu je ova brojka još veća te se procjenjuje da invalidnost pogađa 1 bilijun ljudi (ili 15% ukupnog svjetskog stanovništva). Dakle, značajan dio populacije (najbrojnija ima neki oblik invaliditeta vezan za oštećenja vida, sluha, motoričke ili kognitivne smetnje.

Što je digitalna pristupačnost i zašto je bitna

Digitalna pristupačnost je način prilagodbe web stranica i drugih tehnologija (mobilne aplikacije, digitalni dokumenti) na način kako bi se njime mogli služiti svi korisnici bez obzira na privremene ili trajne poteškoće koje ih ograničavaju. Korisnici imaju ravnopravno kvalitetan pristup informacijama, kretanje stranicama treba biti jednostavno i učinkovito, neovisno kojoj dobnoj skupini pripadaju, neovisno koji uređaj koriste (stolno računalo, tablet, mobitel), ili čime se kreću na stranicama (miš, tipkovnica ili drugi manje poznati uređaji specijalno proizvedeni za osobe s invaliditetom).

Digitalna pristupačnost pomaže eliminirati diskriminaciju te svim korisnicima poboljšava upotrebljivost stranica, a dodatna pozitivna strana je da stranice koje su rađene u skladu sa njenim standardima ostvaruju prednost prilikom boljeg rangiranja na tražilicama.

Pretpostavke su da je čak 98% stranica na cijelom internetu nepotpuno pristupačno, što je strahovito visoki postotak. Problem je utoliko veći što ostvaranje pristupačnosti zahtijeva rad od samog početka razrade projekta te nije nešto što se nadoda na samom kraju.

Standardi digitalne pristupačnosti

W3C (World Wide Web Consortium – organizacija koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na internetu) pokrenula je još 1997. godine WAI (Web Accessibility Initiative) koja bi se zalagala za podizanje svijesti i veću pristupačnost internet stranica osobama s invaliditetom. WAI je ubrzo u suradnji s pojedincima i organizacijama diljem svijeta objavila smjernice WCAG (Web Content Accessibility Guidelines) koji su danas de facto standard.

Prema WCAG smjernicama 4 su bitna načela pristupačnosti i svaki od njih se može testirati u tri razine: A, AA i AAA

  • uočljivost – sve informacije i komponente korisničkog sučelja moraju biti jasno uočljive
  • operativnost – svaka komponenta i sučelje mora biti funkcionalno u svakom pogledu, tj. da ne postoji interakcija koju sustav zahtijeva a korisnik ne može izvršiti
  • razumijevanje – sadržaj i korisničko sučelje mora biti jasan, ne smije biti izvan razumijevanja korisnika
  • stabilnost – projekt mora biti robusno i uskladivo postavljen da ga mogu prikazati različiti uređaji i pomoćne tehnologije bez obzira na njihov stupanj razvoja

Europska Unija je 2016. donijela Direktivu o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela i shodno tome Republika Hrvatska donijela je 23. rujna 2019. Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja čime su sva tijela javnog sektora obavezna prilagoditi stranice i učiniti ih pristupačnima svim korisnicima. Propisuje se obaveza izrade stranica po standardima pristupačnosti za njihov izgleda, kretanja kroz sadržaj i strukturu.

U svijetu je digitalna pristupačnost jako bitna za vladine agencije i multinacionalne korporacije, a pogotovo je značajna za američko tržište gdje su česte tužbe.

Tipovi invalidnosti

Invalidnost je fizičko ili psihičko oštećenje koje značajno ograničava jednu ili više glavnih životnih aktivnosti. Raznolik je spektar invaliditeta koji utječe na pojedince i svaki zahtijeva vlastitu pomoć, a sposobnost u prepoznavanju različitih vrsta pomaže u pravilnom prilagođavanju. Navodimo najznačajnije tipove invalidnosti vezane za rad na računalu i upotrebu web stranica.

Oštećenje vida

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pretpostavlja da oko 2,2 bilijuna ljudi ima neki oblik invaliditeta vida, od kojih barem 1 bilijun ima umjereno ili ozbiljna oštećenja vida ili potpunu sljepoću. Sljepoću na boju pogađa svakih 1 od 12 muškarca (8%), dok su šanse da su žene pogođene time znatno manje, samo 1 od 200 žena (0,5%).

Vizualne poteškoće mogu prouzročiti nemogućnost gledanja, percepcije svjetla ili boje, pristup informacijama u vizualnim medijima poput slika ili videa. Poremećaji vida mogu biti uzrokovani genetskim poremećajima, degenerativnim bolestima ili fizičkim oštećenjima oka ili mozga.

Uobičajeni problemi mogu biti slab vid ili potpuna sljepoća, kratkovidnost, dalekovidnost, sljepoća na boju (potpuna ili djelomična). Najčešća forma sljepoće na boje odnosi se na crveni i zeleni spektar. Korisnik može percipirati crvenu, narančastu, žutu i zelenu boju kao jednu, a ostatak spektra boja može se primijetiti kao plava, postupno se mijenjajući u ljubičastu. U rjeđim oblicima stanja mogu prevladavati plava i ružičasta boja ili pak korisnik ne može uopće razlikovati boju te su sve boje svedene na nijanse sive. Oni koji teško razaznaju elemente različitih boja imaju probleme i sa čitanjem teksta ako je slab kontrast.

Slabovidne osobe mogu koristiti softver koji omogućuje povećanje sadržaja na ekranu dok se slijepi korisnici služe čitačima zaslona koji pretvaraju tekst sa zaslona računala u računalno generirani glas ili u brajični redak. Korisno je kao odgovor na određenu aktivnost (npr. na pritisak gumba, na grešku prilikom popunjavanja obrasca za kontakt ili na uspješno poslani upit) korisniku dati povratnu informaciju u obliku kratkog zvuka.

Problemi s kojima se ovdje osobe susreću:

  • tekst koji se ne može prilagoditi veličinom
  • nedovoljni kontrast boja i teksta
  • bučne pozadine
  • slika bez alternativnog teksta
  • loše sročeni, neopisni linkovi
  • semantički loša upotreba headinga
  • upotreba samo boje za intepretiranje značenja…

Oštećenje sluha

Oko 466 milijuna ljudi širom svijeta je pogođena oštećenjem sluha i broj se povećava, pretpostavke su da će se broj udvostručiti do 2050.

Gubitak sluha može biti urođen ili stečen – može biti zbog posljedica genetskih uzroka, komplikacija pri rođenju, određenih zaraznih bolesti, kroničnih upala uha, neurološkim poremećajima, upotrebe određenih lijekova, fizičke ozljede uha ili traume mozga, izloženosti pretjeranoj buci (koncerti, noćni klubovi, sportska događanja…) i starenja. Gubitak sluha može biti blag, umjeren, jak ili dubok, može zahvatiti jedno uho ili oba uha.

Osobe koje imaju slab sluh obično komuniciraju kroz govorni jezik ali mogu imati koristi od slušnih pomagala i umjetnih pužnica. Ljudi koji imaju dubok gubitak sluha koriste znakovni jezik za komunikaciju.

Gubitak sluha uglavnom ne ometa upotrebu računala. Web stranice možemo učiniti dostupnijima vidljiva upozorenja koja prate zvučna upozorenja te na audio i video zapisima dodatno prikazati zapis u obliku teksta sinkroniziran s govorom. Ovo je korisno i za osobe kojima je pisani jezik lakši za razumijevanje od govornog jezika (kao u slučaju stranaca koji se uče jezik), kada su osobe okružene bukom ili su u radnom okruženju u kojem bi zvuk bio neprihvatljiv.

Tjelesni invaliditet

  • koliko ljdui je pogođeno
  • što karakterizira tu invalidnost
  • kako osoba funkcionira na web stranicama, tj koji su joj problemi i kako se može riješćiti

Tjelesna invalidnost znači fizičko onemogućeno kretanje zbog slabosti i gubitka kontrole ili oštećenja udova, tipični problemi su slaba motorička kontrola ili potpuni nedostatak, drhtavica, paraliza. Može se pojaviti s godinama a pogoršanje mogu uzrokovati bolesti stanjima kao što su Parkinsonova bolest, mišićna distrofija, cerebralna paraliza ili moždani udar. Pojedinci se bore sa svakodnevnim rutinskim zadacima a i korištenje računala postaje izazov. Ovdje možemo uključiti i lakšu situacijsku invalidnost kao što je slomljena ruka ili trenutno nedostupna zbog druge radnje.

Osobe tjelesnih oštećenja služe se pomagalima od kojih su neki:

  • posebno osmišljene tipkovnice ili miševe kao npr. tipkovnice s obojenim ili uvećanim tipkama
  • monitor osjetljiv na dodir
  • sticky keys – pomoć prilikom upotrebe klasične upotrebe tipkovnice kada osoba ne može napraviti kombinaciju tipki (npr. shift + slovo za veliko slovo ili specijalni znak)
  • sustav prepoznavanja glasa
  • štap za usta
  • uređaji koji su smješteni na glavu i prate kretanje očiju

Problemi na stranicama s kojima se takve osobe susreću:

  • nedovoljno veliki klikabilni elemente (linkovi, gumbi)
  • kada fokus tipkovnice na stranici nije jasno naznačen
  • preusmjeravanje na drugu stranicu
  • nedostatak gumba za preskakivanje do sadržaja
  • nemogućnost potpunog upravljanja tipkovnicom…

Kognitivni poremećaji

Kognitivni deficit može biti urođen ili uzrokovan različitim brojem bolesti. Smetnje mogu ograničiti intelektualni razvoj, uzrokovati nemogućnost prosudbe i neprimjerene odluke, ograničenu mogućnost razmišljanje i riješavanje problema, smanjenje raspona pozornosti, umjerene ili teže smetnji u funkcijama pamćenja i učenja. Korisnici koji su pogođeni depresijom ili hiperaktivnosti nemaju mogućnosti fokusiranja. Opće starenje često nosi sa sobom različite oblike demencije i nagli moždani udar mijenja kognitivne sposobnosti.

Korisnike pogađa ograničena mogućnost razmišljanja, imaju problema sa zadržavanjem memorije prilikom dovršetka radnje i mogu biti lako zbunjeni tijekom obavljanja jednostavnih zadataka.

Neki problemi s kojima se takve osobe susreću:

  • široki tekst i veliki blokovi teksta
  • duge i kompleksne rečenice, nejasno pisan tekst
  • animacije i razni efekti
  • potpuno bijela boja pozadine

Kako omogućiti digitalnu pristupačnost na stranicama

Svaka od navedenih kategorija zahtijeva prilagođen pristup pri izradi digitalnog sadržaja.

Implementacija u sadržaju

Neke natuknice kojih se potrebno držati prilikom izrade sadržaja

  • sadržaj treba biti moguće jednostavno pogledom skenirati
  • sadržaj treba razdijeliti u manje cjeline odvojene podnaslovima
  • naslovi trebaju biti logički i hijerarhijski ugniježđeni prema važnosti, ne osmišljeni prema dizajnu ili SEO optimizaciji. Trebaju ići po redu, bez preskakivanja
  • jezik i ton pisanja da je izravan, jednostavan, razumljiv, pisan s najvećom jasnoćom i jednostavnim rječnikom, bez nejasnih stilskih figura
  • odlomke ne držite većim od 3 rečenice, potrebno ih je razlomiti jer umaraju i materijal čine složenijim i teže razumljivim
  • glavne točke misli mogu se istaknuti debljim slovima
  • sadržaj treba razlomiti slikama, dijagramima i videozapisima
  • ne smije doći do gubitka informacija kada se stranice uvećaju do 200%
  • tekst ne smije biti unutar samih slika već mora biti pisan u vidu samostalnog teksta, također i u PDF datotekama
  • slike, dijagrami i interaktivni dijelovi moraju imati prikladan tekstualni opis (alt, longdesc)
  • dekorativne slike trebaju imati prazan alt tag, još bolje ubačen preko CSS da ih čitači ignoriraju
  • audio i video zapisi ne smiju biti automatski reproducirani već izričito na korisnikov zahtjev
  • video zapisi trebaju imati mogućnost uključivanja podnaslova (titlova) koji su sinkronizirani s govorom
  • vanjske povezane datoteke su u standardnim formatima koje čitači zaslona mogu jednostavno interpretirati (PDF, TXT, EPUB, Word)

Implementacija u dizajnu

Tipografija

  • Kontrast između teksta i pozadine treba biti dovoljno jak da tekst bude lako razaznat u odnosu na pozadinu. Za minimalni AA rang tekst treba biti u kontrastu 4.5:1, što znači da bilokakva nijansa sive na bijeloj pozadini ne dolazi u obzir. Za preporučeni AAA rang treba biti u kontrastu 7:1
  • tipografija treba biti prikladna, neke tipove je teže čitati, dok tipovi sans-serif su lakše čitljivi i prikladniji za digitalnu tehnologiju, pogotovo za osobe s oštećenjima vida i kognitivnim oštećenjima
  • potrebno je izbjegavati tekst koji trepta ili se kreće
  • potrebno je omogućiti prilagođavanje veličine teksta
  • između rečenica treba biti dovoljno praznog prostora, kao i prikladan razmak između pojedinih slova ovisno o tipografiji na većim naslovima
  • Centriranje teksta ili justify nisu dobri za čitljivost. Tekst treba biti poravnat ulijevo kako bi oko imalo konzistentu okosnicu čime je olakšano skeniranje teksta, te uz prikladne bijele prostore koji odvajaje podnaslove od odlomka ili lista u tekstu. Centriranje se radi isključivo za naslove i kratke tekstove.

Boja

  • Boja ne smije biti jedini oblik koji prezentira misao ili poruku, treba biti kombinacija boje i drugog oblika (tekst, ikona)

Implementacija na tehničkim stvarima

  • svi elementi koji su interaktivni pomoću miša moraju također biti dostupni i potpuno funkcionalni pomoću tipkovnice
  • u svakom trenutku treba biti jasno prezentirano na kojem elementu je trenutno fokus
  • svaki tekst u stranom jeziku treba biti definiran pomoću lang atributa

Linkovi, gumbi i drugi klikabilni elementi

  • Klikabilni elementi trebaju biti dovoljno veliki za sve korisnike, visine barem 45 px i sa dovoljno praznog prostora okolo da se izbjegne slučajno klikanje na drugi element što uzrokuje frustraciju korisnika.
  • Linkovi trebaju biti lako razlikovani od okolnog teksta i podvučeni, dok ako su samo drugačijom bojom obajni ili podebljani nije posvejasno i otežava onima sa vizualnim invaliditetom.
  • Sami linkovi unutar sadržaja moraju biti deskriptivni te dovoljno jasno opisati resurs na kojeg upućuju. Generičke poruke kao što je vidi više, saznaj više, opširnije treba izbjegavati.
  • Linkovi koji se otvaraju u novom prozoru ili tabu unutar preglednika loša su praksa.
  • Na vrhu stranice potrebno je imati link koji može preskočiti navigaciju da ide do glavnog sadržaja (a vizualno je sakriven) kada je navigacija na vrhu da može jednostavno skočiti do sadržaja, ili za bogatije stranice može biti preskakivanje do footera, ili do sekundarne navigacije. ovakvi linkovi su pozicionirani van ekrana ali postaju odmah dostupni čitačima i moguće ih je odmah fokusirati tipkovnicom
  • redoslijed klikabilnih elemenata trebaju zadržati logični slijed od početka do kraja stranice za upravljanje tipkovnicom (elementi izbornika, gumbi, linkovi u sadržaju, elementi interaktivnih obrasca…)
  • jasno prikazati na kojem je elementu fokus pomoću konture, što se često namjerno odstranjuje

Pristupačnost interaktivnih obrazaca (forme)

  • Svaki input element treba imati label koji opisuje element te je povezan sa for atributom koji preko klika omogućuje fokus na sam input. Placeholder na inputu ne služi da zamijeni label već da služi kao primjer koju vrstu podatka polje zahtjeva.
  • Greške prilikom ispunjavanja obrasca trebaju biti primjetne i njihove fraze trebaju imati razumljivost neovisno o kontekstu, s ciljem da kada se izreku korisnik zna na što se odnosi.
  • Poželjno je ne ograničavati vrijeme za unos podataka ili za obavljanje drugih radnji jer ih svi korisnici ne mogu završiti u istom vremenu. Korisniku treba omogućiti dovoljno vremena za obavljanje svih interaktivnih radnji.

Ostali interaktivni elementi

  • Animacije mogu prouzročiti epileptične napade u nekim situacijama (npr. padajući snijeg). Također je potrebno izbjegavati bljeskajuće elemente jer mogu izazvati smetnje kod osoba s neurološkim smetnjama.
  • Popularni slideri mogu prouzročiti problem čitačima zaslona
  • izbjegavajte dinamični sadržaj koji zahtijeva mnogo pokreta mišem

Čitači zaslona i drugi uređaji

Značajan broj korisnika koristi pomoćnu tehnologiju (hardver, softer, tehnologije koje omogućuju prevladavanje ograničenja).

Nekoliko je različitih aplikacija koje su podržane u operativnim sustavima.

Za Windowse najpopularniji su NVDA (NonVisual Desktop Access) i JAWS (Job Access With Speech). Oba programa omogućuju slijepim i slabovidnim korisnicima razumijevanje sadržaja tako da generiraju tekst na stranicama u robotski govor ili ga pretvaraju u brajični redak. Značajna razlika između njih dvoje je u tome što je NVDA besplatan što mu pogoduje i njegova popularnost raste.

Apple proizvodi (Mac, iPhone, iPad…) dolaze sa instaliranim VoiceOver programom, dok je na Linuxu najpopularniji čitač zaslona Orca.

Virtualni asistenti kao što su Alexa (Amazon), Siri (Apple), Google Assistant, Cortana (Microsoft) i Bixby (Samsung) napretkom tehnologija postaju sve popularniji, mogu na temelju naredbi ili pitanja izvršiti određene radnje. Interpretiraju ljudski govor i reagiraju shodno programiranim zahtjevima, omogućuju kontrolirati uređaje za automatizaciju u svojoj kući iz udaljenosti, upravljati e-mailom, kalendarima, reproduciranje glazbe, videozapisa i emisija ili filmova na televiziji, čitanje audio knjiga i još puno toga. Od velike su pomoći svim ljudima bez obzira na invalidnost.

Validatori pristupačnosti – kako testirati tipove pristupačnosti

Automatizirani alati

U konačnici provjera stranice s isključenim grafikama, isključenim stilovima, JS skriptama, omogućen ispis za printanje, maksimalni zoom u pregledniku

Izazivamo vas da testirate našu stranicu za pristupačnost 💪

Sažetak

Treba li vam izraditi pristupačnu web stranicu ili prilagoditi sadašnju po standardima? Javite nam se. 🙂

PODIJELI S PRIJATELJIMA:
Idi  na  vrh